Marijan Beneš, bokser:
Sreli ste Tita? – Jesam, dva puta. Tile je bio laf. Kada su me prvi put predstavili Titu, rekao mi je: “A ti si onaj mali što onako opasno bije?” Ja sam mu rekao: “Niste ni vi druže Tito viši.” Zagrcnuo se od smijeha. Mogu pisati što hoće, ali nitko nije jeo iz kante za smeće dok je Tito bio živ. Svi su imali plaću – i radnik i rudar i čistač ulica i liječnik. Sada gospoda jedu iz kante za smeće – i u Zagrebu i u Beogradu i po Banjoj Luci.
Stjepan Mesić, predsjednik Hrvatske:
Pokušavam objektivno sagledati sve pozitivne strane Titove vladavine. On nije mogao vladati Jugoslavijom uz europski model demokracije, jer toga na tim prostorima nikada do tada nije bilo. Ta je država držana na okupu samo pomoću sile i Titove karizme. Kada je on umro, nestala je i kohezija. No da ga nije bilo, nikad ne bi bilo moderne hrvatske države. On je bio hrvatski heroj.
Bruno Langer, pjevač:
Za razliku od mnogih drugih, mi smo imali poruku, a to znači da nismo živeli u mraku. Naprotiv. Mogli smo slobodno da govorimo i još slobodnije da se krećemo. Onaj ko sada priča da smo u socijalizmu za vreme Tita bili nečim sputavani, taj priča najobičnije gluposti i tvrdim da je najobičniji lažov.
Radmilo Armenulić, teniser:
Jednoga dana, 1961, u Teniski klub Partizan došao je šofer, po činu pukovnik, da me vodi na Dedinje i samo mi rekao da ću tamo igrati s nekim. čim sam stigao video sam o čemu se radi: rezidencija, teniski teren uređen, sede i čekaju me general Korać, Koča Popović i - Tito. Bio sam vrlo mlad, prvak Jugoslavije do 16 godina, i naravno zbunjen i uzbuđen što sam ga uopšte video. Tito mi kaže: „Radmilo, znam kako igraš, al' sam njima za svaki slučaj kazao da treba da izgube.“ Tako smo on i ja igrali protiv generala Koraća i Koče Popovića, i naravno - pobedili. Kao osveženje sam pio malinov sok sa sodom, zvali smo ga malinovac. Tito je bio u dugačkim belim pantalonama, Koča takođe, a general Korać u šortsu. I ja sam, kao pravi teniser, bio u šortsu, mada su par godina ranije, dok sam skupljao lopte Paladi, Punčecu i Mitiću, svi nosili duge pantalone.
- Tito je bio veoma duhovit, šalio sa na račun naših protivnika, a igrao je onako salonski, zamahne, pa šta pogodi. Ali, igrao je on i „zapadni forhend“ i „istočni bekend“, stalno varirao između Istoka i Zapada. Moje mišljenje je da je to radio dobro. Bar je naš pasoš bio jako vredan, ako ništa drugo.
Pero Zubac, pjesnik:
Kada pogledate sa ove distance, da li je stvarno “bravar” bio bolji?
Ne volim kad Tita zovu bravar, a vreme u kome je on živeo i imao šansu da nešto uradi bilo je najbolje.
Borut Pahor, premijer Slovenije:
Slovenski premijer Borut Pahor izjavio je danas da su njegova osjećanja prema Josipu Brozu Titu podijeljena, na pozitivna i negativna, ali da je Tito ipak povijesna figura. Pahor je istakao da iz tog razloga nije naklonjen zahtjevu opozicije za uklanjanje Titovog imena s ulica i trgova u Sloveniji, zbog njegove odgovornosti za likvidaciju protivnika po okončanju Drugog svjetskog rata, prenijela je slovenska agencija STA.
„Dopustite da podijelim s vama svoje osobno mišljenje o Josipu Brozu Titu, koje nemam namjeru kriti. Kuća mojih roditelja je udaljena od talijanske granice toliko da bacite kamen. Ja sam čovek iz Primorske. Bez partizana, kojima je zapovijedao Tito, Primorska možda nikada ne bi ponovo bila dio Slovenije, toga sam svjestan”, rekao je Pahor.
Slovenski premijer je istakao da upravo zato vidi partizanski pokret kao nešto „što je donijelo slobodu i bilo dio udružene pojbede nad nacizmom i fašizmom”. Pahor je, međutim, naglasio da treba napraviti jasnu razliku kada je riječ o njegovom mišljenju o Titu za vrijeme i po okončanju Drugog svetskog rata.
Danilo Turk, predsjednik Slovenije:
Maršal Tito je bio velika i kompleksna povijesna ličnost izuzetno važna za slovenski narod.
Muhamed Filipović, akademik:
Moguće je osnovano i argumentirano tvrditi da je Josip Broz Tito bio najveća ličnost naše novije historije, historije cijelog nekadašnjeg jugoslovenskog državnog i historijskog prostora, kao i Balkana i da je u europskoj i svjetskoj historiji igrao jednu od vodećih uloga.
Miko Tripalo, političar:
Tito je povijesna osoba i njegova povijesna uloga je bila pozitivna.
Helmut Schmidt, bivši kancelar Njemačke:
Tito je najuspješniji političar suvremene Evrope.
Dušan Bilandžić, akademik:
Vrijeme prolazi, a Tito se vraća sve veći veći.
Ivan Lovrenović, književnik i Vildana Selimbegović, novinarka:
Titova maršalska, državna, predsjednička, partijska i ina biografija manje-više je poznata, a ono što nije i danas je predmet rasprava njegovih biografa širom svijeta. U svakom slučaju, Tito je za svog zanimljivog života. ali i u času smrti – bio političar i ličnost koja je na značajan način obilježila epohu, prije svega zbog svoje diplomatske visprenosti i odnosa prema spoljnoj politici države na čijem je čelu bio, ali i zbog stvaranja tzv. trećeg bloka, Pokreta nesvrstanih. Tek ilustracije radi: ovaj metalski radnik ne samo što je bio počasni član svih akademija i univerzitetza na prostoru bivše Jugoslavije, te doktor vojnih nauka, već je bio i počasni doktor univerziteta u Rangunu, Bandungu i Adis Abebi, a njegova sabrana djela sadrže više od 60 knjiga. Titova sahrana se danas ocjenjuje kao najveći skup svjetskih državnika do toga vremena. Kada je o Bosni i Hercegovini riječ, još u toku rata 1941-1945. Tito daje punu podršku formiranju ZAVNOBiH-a, a već 1946. godine ističe njen posebni značaj kao višenacionalne zajednice i u godinama koje slijede insistira na bh. posebnosti, naročito na njenom kulturnom i političkom identitetu kojeg u svojim istupima redovno podržava kao poseban i utoliko važniji.
Stipe Šuvar, političar:
Tito je bio jedini Hrvat južni Slaven koji je ušao u svjetsku povijest i u njoj ostao.
»Bio je najslavniji vođa antifašističkog ustanka u samome srcu Europe«, istaknuo je Šuvar, istaknuvši da su Titovi partizani bili pravi anđeli prema onome što su u Drugome svjetskome ratu činili ustaše, četnici i belogardejci koji danas partizane optužuju za zločine. Prema njegovim riječima, Titovo ime i djelo najviše dovode u pitanje njegovi narodi – Hrvati i Srbi, dok je njegovo ime u svjetskoj povijesti zauvijek upisano zlatnim slovima. »Zanimljivo je da se nekih navodnih velikana, a koji su umrli prije godinu dvije, nitko više ni ne sjeća. Mislim da to dovoljno govori o Titovoj veličini«
Mile Stojić, književnik:
Tito je posljednji državnik kojeg smo voljeli, jer su poslije njega došli samo njegovi loši klonovi.
Ivan Šijaković, sociolog:
Stariji ljudi su govorili: "Od svih kraljeva, careva i vladara, Tito je najbolji". Tada je prvi put stvoren kult naroda. Ali, iza Tita su bili rezultati, ljudi su ga zasluženo poštovali. Danas je to vrijeme s razlogom nostalgično za one koji su u njemu živjeli, a neshvatljivo za mlade generacije kojima je Tito kao lik iz bajke. Danas je nezamislivo da je takva država postojala i da je nekad bilo lijepo.
Žan Pol Sartr, fildozof i književnik:
Titova Jugoslavija je realizacija moje filozofije
Minja Subota, umjetnik:
Tito je deo naše istorije - kaže. -Vreme koje smo s njim proživeli treba poštovati i pošteno proceniti. Ono što nikad ne mogu zaboraviti jeste da smo bili izuzetno poštovana zemlja i da sam svuda bio izuzetno poštovan kao Jugosloven.
Dario Džamonja, književnik:
"Za godinu i po dana, koliko su bili na vlasti, lideri nacionalnih stranaka su od obećanih "promjena", ako ne računamo rat i bijedu, uspjeli samo da iz ureda i kafana poskidaju, nekad obavezne, slike predsjednika Tita. Iako su neke ulice već bile preimenovane, ipak se nisu usuđivali da promijene ime glavne sarajevske ulice i ona je ostala Titova. Tito je bio stalno prisutan u razgovoru: stariji su ga pominjali sa sjetom i s uzdahom "e, da je nama našeg Tite", a mlađarija, iz samo njima znanih razloga, krvnički psovala. Valjda je i to bio dio tih obećanih sloboda i demokratije. "Povjesničari", "istoričari" i "historičari" su blaćenje njegovog imena doveli do apsurda. Nerijetko su se u istim novinama mogle pročitati "analize" koje su ga razotkrivale kao "plaćenika Vatikana", "agenta Kominterne", "izdajnika hrvatstva", "dželata srpstva", "masonskog zavjerenika", ili šta god je kome palo na pamet."
Jure Kaštelan, pjesnik:
"Zar moze umrijeti Titova vizija koja je na povijesnoj prekretnici podigla nasu zemlju, svakog covjeka, protiv smrti, protiv rata i razaranja?"
0 Primjedbe