JOSIP BROZ TITO JE BIO PREDSEDNIK SOCIJALISTIČKE FEDERATIVNE REPUBLIKE JUGOSLAVIJE OD 1953. DO 1980. GODINE. POSTOJE LEGENDE O NJEGOVIM POTEZIMA, IZJAVAMA I DOŽIVLJAJIMA, KOJE SU U TOM PERIODU BILE ZABRANJENE DA SE PRIČAJU.
POSLIJE TITOVE SMRTI 1980. POČELE SU DA SE ŠIRE PRIČE JUGOSLAVIJOM DA JE ON U STVARI BIO DUBLER, ZAMIJENJEN OD STRANE RUSA ILI AMERIKANACA PRIJE ILI U TOKU DRUGOG SVJETSKOG RATA.
ZANIMLJIVE ANEGDOTE:
EH, I TI SI MI NEKI VOJNIK:
U petoj neprijateljskoj ofanzivi drug Tito je bio ranjen u ruku. S jednom rukom u zavoju i štapom u drugoj ruci, bez mašinke od koje se rijetko rastajao, išao je sa članovima štaba i svojom pratnjom preko planinskog prevoja. Na uskoj stazi susreli su staricu. Šaleći se, Tito joj reče neka se ukloni da može proći vojska. Starica ga odmjeri od glave do pete, pa promrsi: “Eh, i ti si mi neki vojnik, kad ni puške nemaš!”
PRAVEDNI SUDIJA:
U toku narodnooslobodilačke borbe, na oslobođenoj su se teritoriji, u trenucima predaha, organizovali razni sportski susreti. Tako se jednom prilikom igrala fudbalska utakmica. Igra je bila poprilično nečista, sudac neodlučan i nedoslijedan, pa je često dolazilo do prepirki i prekida igre. Titu, koji se nalazio u publici, dosadilo to neprekidno objašnjavanje, pa iznenada uđe u igralište, uzme od suca pištaljku i obrati se igračima: “Da vidimo sada hoće li se neko protiviti odlukama sudije?”
UZAJAMNO RAZUMIJEVANJE:
Godine 1944. Tito je posjetio Vršac i neka okolna sela pa se zanimao kako narod živi, kako se slažu sa svojim susjedima. “Pa, eto, slažemo se… Samo, druže Tito… kradu nam konje!”
– “A što vi na to?”
– “Pa i mi njima krademo konje.”
– “E, onda dobro”, smјeška se Tito, “znači, postoji obostrano razumijevanje.”
NAJBOLJI POTEZ:
U nacionalnom klubu štampe u Vašingtonu, Tito je 29. oktobra 1970. odgovarao na pitanja američkih novinara. Zahvaljujući Titovoj poslovičnoj ležernostii pristupačnosti, ubrzo je uspostavljen prisan kontakt i srdačna atmosfera. Svojim duhovitim i sadržajnim odgovorima, Tito je imresionirao i najprovokativnije predstavnike “sedme sile”. “Gospodine, predsjedniče, šta predstavlja najveći pozitivan rezultat Niksonove posjete Jugoslaviji? To što sam ja danas u Americi”, lakonski je odgovorio Tito.
TITO I STALJIN:
Josip Broz Tito, predsjednik Jugoslavije, bio je ljubimac Zapada, prihvatljivo komunizma i jednako prijatelj državnika kao i kraljevskih familija. Poslije raskida odnosa između Jugoslavije i SSSR 1948., Tito nije bio najpopularniji revolucionar iza gvozdene zavjese i u nekoliko navrata Staljin je, navodno, pokušao da izvrši njegovu asasinaciju. Navodi se da je Tito bio primoran da otvoreno piše Staljinu: “Prestani da šalješ plaćene ubice da me ubiju. Već smo uhvatili petoricu, jednog sa bombom, jednog sa puškom… Ako ne prestaneš da šalješ ubice, ja ću poslati jednog u Moskvu i neću morati da pošaljem drugog.”
KAD SE TITO NE OBRIJE
U jedinicama oko Vrhovnog štaba Titova je urednost bila upravo poslovična. Bez obzira na situaciju, uvijek je nalazio vremena da se obrije. U toku pete ofanzive, na Zelengori jedan od boraca primjeti da se tog jutra Tito nije obrijao pa će svom drugu: “E, moj druže, mora da smo zapali u gadna g…., kad se drug Stari nije ni obrijao”.
Drugi o Titu:
– Dwight Eisenhower, američki predsjednik i general: „Maršal Tito je najveći heroj Drugog svjetskog rata.”
– Franklin D. Roosevelt, predsjednik SAD-a, 1944. godine: „Titova odluka da se bori protiv nacista prekretnica je u povijesti Drugog svjetskog rata…”
– Neal Armstrong, američki astronaut: „Predsjednik Tito je čovjek koji je razaranje i rat pretvorio u stvaranje i mir.”
– Miroslav Krleža, književnik: „ U ratu protiv Hitlera, goloruk, pa uspjeti! Staljinu reći: NE! Održati se! Još tisuće kasnijih uspjeha i pobjeda njegovih… Bio je sretan čovjek. Ni jednog trenutka nije sumnjao u svoje ideale, a ostvario ih je više od svega, o čemu su pokoljenja naših pjesnika, političara, vladara i vojskovođa maštala vjekovima.”
– Branko Čopić, pisac i pjesnik: „Tito je neustrašivi div koji je došao iz narodne bajke, izvršio besmrtno djelo oslobođenja i ponovo se vratio u bajku.”
– Mirza Delibašić, slavni košarkaš, 4. svibanj 1980. godine: „ Tužan sam. Mislim da od mene nema tužnijeg Jugoslavena. Znam, svi tugujemo, ali ja, bar se meni čini, teže i bolnije sve ovo podnosim, jer je najljepši dan u mom životu onaj kada sam bio Titov gost. Koliko sam tada blistao od sreće, toliko sam sada tužan, naprosto malaksao.“
– Helmut Schmidt, njemački kancelar: „Malo je onih koji se cijeli svoj život uspijevaju, tako beskompromisno i bespoštedno prema samome sebi, staviti u službu vlastitog naroda i svjetske zajednice.”
– Kenneth Kaunda, afrički državnik: „Predsjednik Tito je umro, ali je ostalo i ostat ce njegovo djelo. Njegova poruka je da treba živjeti u miru, ljubavi, jednakosti i bratstvu među narodima. Zato je on veliki čovjek koji će zauvijek živjeti.”
– Robert Mugabe, afrički državnik: „U ime svih naroda svijeta postavio je principe koji su trajna inspiracija čovječanstvu.”
– Bulent Ecevit, turski državnik: „Tito će biti pamćen vječno i s divljenjem zbog njegovih velikih doprinosa međunarodnom razumijevanju i svjetskom miru.”
0 Primjedbe